top of page

Priroda – 6. razred: Svemir

  • Writer: elenaburan
    elenaburan
  • Nov 29, 2025
  • 5 min read

Dobar dan, dragi učenici. Dobrodošli u novu video lekciju iz Prirode za šesti razred. Moje ime je Jasenka Meštrović i danas ćemo govoriti o Svemiru.


Nakon današnje video lekcije moći ćete:

  • prepoznati organiziranost prirode od sitnih čestica do svemira istraživanjem i promatranjem svijeta oko sebe,

  • istražiti cikličke pojave vezane uz kretanje nebeskih tijela,

  • prepoznati da znanstvene teorije objašnjavaju prirodne pojave i procese na temelju činjenica koje su prošle brojne provjere.


Za današnji sat pripremite si: bilježnicu, udžbenik, olovku i gumicu. Kako bi lakše pratili današnju video lekciju, pojedine aktivnosti u videu prikazane su ikonama.


Najveći mogući prostor koji obuhvaća svu materiju koja se u njemu nalazi zovemo svemirom. Većina znanstvenika vjeruje da je on nastao Velikim praskom prije 13,7 milijardi godina. Što se tada dogodilo? Materija od koje je sve građeno bila je pretvorena u vruću izbijenu masu veličine male kuglice. Eksplozija je uvjetovala širenje zbijene materije u djeliću sekunde, koja se i dan danas još uvijek širi.Nastali svemir se milijardama godina postepeno hladio te su se počele formirati zvijezde, galaksije, planeti, planetarni sustavi i druga svemirska tijela. Želite li saznati još detalja o postanku Svemira, pročitajte članke na priloženim poveznicama.


Galaksije su skupovi zvijezda, plina i prašine koje na okupu drži zajednička gravitacija. Mogu biti različitih oblika poput: spirale, elipse ili nepravilnog oblika. Neke od najpoznatijih galaksija našeg svemira možete upoznati ako odete na sljedeću poveznicu.


Naša galaksija zove se Mliječna staza, a zovemo ju još i Kumova slama. Kao što vidimo, ona je spiralnog oblika te u sebi sadrži oko 200 milijardi zvijezda. Želite li saznati nešto još više o našoj Mliječnoj stazi, pogledajte video na priloženoj poveznici.


Jedna od zvijezda koja se nalazi u Mliječnoj stazi je i središte našeg Sunčevog sustava. On se oblikovao prije 4,6 milijardi godina, a u njemu se nalaze: jedna zvijezda – Sunce, oko koje kruži osam planeta: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Osim planeta, u Sunčevom sustavu možemo vidjeti i satelite, asteroide, meteore i komete.


Unutarnjim planetima nazivamo prva četiri planeta Sunčevog sustava. Oni su ujedno i planeti s čvrstom površinom i građeni su od stijena i metala. Preostala četiri planeta nazivamo vanjskim planetima. Oni su uglavnom građeni od plinova, poput vodika i helija. Između unutarnjih i vanjskih planeta, točnije između Marsa i Jupitera, nalazi se jedan asteroidni pojas.


Proučite prikazanu sliku. Možete li uz pomoć nje odgovoriti na sljedeća pitanja:

  • Koji planet zovemo još i Crveni planet?

  • Koji planet je najtopliji?

  • Koji od prikazanih planeta su divovski planeti?


Donedavno se za Sunčev sustav govorilo da ima devet planeta. Znate li gdje je "nestao" Pluton? Zašto ga više ne smatramo planetom? Odgovor na ovo pitanje, a i mnoga druga, možete pronaći u članku na sljedećoj poveznici.


Oko nekih planeta kruže i njihovi prirodni sateliti. Zemlja ima jedan prirodni satelit, a on se zove Mjesec. Zbog male mase, pa time i slabe gravitacije, Mjesec ne može zadržati značajnu atmosferu. Zbog toga, izravno je ozračen cijelim spektrom Sunčeva zračenja i podložan udarima raznih nebeskih tijela. Kada promatramo površinu Mjeseca, vidimo da je prekrivena kraterima raznih oblika i veličina. Zanimljivosti o Mjesecu možete dodatno istražiti na priloženoj poveznici.


Već smo prije spomenuli da u Sunčevom sustavu tijela kruže oko Sunca, ali većina njih se kreće i oko vlastite osi.Prisjetite se: Koliko dugo treba Zemlji da napravi jedan krug oko Sunca? Koliko dugo treba Zemlji da se okrene oko svoje osi?


Zbog gibanja Zemlje i Mjeseca dolazi do pojave koju zovemo pomrčina. Spomenut ćemo dvije. Do pomrčine Sunca dolazi kada se Mjesec nađe u položaju između Zemlje i Sunca. Gledajući to sa Zemlje, možemo vidjeti kako Mjesec prekriva Sunce. Što mislite, zašto ne smijemo izravno gledati pomrčinu Sunca?


Pomrčina Mjeseca događa se kada se Mjesec nađe iza Zemlje te ona blokira Sunčeve zrake. Kažemo da se Mjesec nađe u Zemljinoj sjeni. Što mislite, je li svaka pomrčina potpuna, odnosno dolazi li svaki puta do potpunog prekrivanja Sunca ili Mjeseca?


Osim planeta i satelita, upoznati ćemo još asteroide, meteore i komete.Asteroidi su mala čvrsta tijela nepravilnog oblika.Meteori su dijelovi svemirskih tijela koji padajući kroz atmosferu ostavljaju svijetli trag. Zbog toga ih nazivamo još i zvijezdama padalicama. Meteoriti su dijelovi svemirskog kamenja koji su pali na Zemlju.


Kometi su nebeska tijela koja dolaze iz najhladnijih i najudaljenijih područja Sunčevog sustava. Kada se putanja kometa počne približavati Suncu, zbog povećane temperature plinovi i tijelo kometa se raspadaju i pretvaraju u karakteristične repove koji su vidljivi na nebu.


Neki od poznatijih primjera ovih nebeskih tijela su Halleyev komet, Suze sv. Lovre i krater koji se nalazi na poluotoku Yucatan. Njega je stvorio udar asteroida u Zemlju. Znanstvenici smatraju da je upravo taj udar asteroida uzrokovao izumiranje dinosaura. Dodatne informacije o asteroidima, meteorima i kometima možete pogledati u videu na napisanoj poveznici.


Možete i sami istražiti postoje li komadići svemira u vašem dvorištu. Potreban pribor i materijal su: plastična posuda, magnet i povećalo.A postupak je sljedeći:

  • Postavite plastičnu posudu na mjesto gdje ćete moći prikupiti što više kišnice (npr. ispod oluka).

  • Prikupljenu kišnicu ostavite da miruje neko vrijeme.

  • Pažljivo odlijte gornji dio tekućine.

  • Pustite da ostatak vode ispari.

  • Nastali talog dodatno usitnite po potrebi.

  • Prođite magnetom po prikupljenom talogu.

  • Pogledajte povećalom što vidite na magnetu.


Dok budete istraživali, razmislite o odgovorima na sljedeća pitanja: Zašto smo prikupljali kišnicu? Zašto je nastao talog? Što će privući magnet? Odgovore zapišite u vaše bilježnice.


Kako znamo kako izgledaju galaksije, koji je sastav Sunčevog sustava, na kojem položaju možemo naći neke udaljene planete i svemirska tijela? Znamo zahvaljujući znanosti koja se zove astronomija. Znanstvenici astronomi proučavaju svemir sa Zemlje uz pomoć zvjezdarnica. Neki od poznatijih astronoma su Galileo Galilei i Edwin Hubble.Promotrite sliku. Koji je najbolji položaj za izgradnju i smještaj zvjezdarnice? Gdje smjestiti teleskope, to jest naprave koje se koriste za promatranje svemira?


Osim na Zemlji, svemir možemo promatrati i u njemu samome. Najpoznatiji teleskop u svemiru je Hubbleov teleskop. Lansiran je u svemir 1990. godine i zadnjih 30 godina šalje nam slike svemirskih tijela i pojava. Neke od tih slika možete vidjeti na priloženoj poveznici.


Osim teleskopa, spomenut ćemo i svemirske sonde. Sonde su robotske svemirske letjelice koje istražuju udaljena mjesta u svemiru. Jedna od poznatijih je sonda Novi horizonti (New Horizons), koja je stvorena kako bi istražila Pluton. Lansirana je 2006. godine, i do Plutona je došla 2015. godine, kada je i poslala ovu sliku.


Želite li se i vi okušati kao astronomi? Izradite vlastiti teleskop.Potreban pribor i materijal su sljedeći: dva kartonska tuljca različitih promjera (najbolje je od papirnatih ubrusa), škare, izolir traka i dvije leće. Ako imate nekakve stare naočale za čitanje, one vam mogu poslužiti za izradu teleskopa.Postupak rada je sljedeći:

  • Jedan kartonski tuljac bi se trebao moći staviti u drugi.

  • Uzmite stare naočale za čitanje i izvadite leće iz okvira.

  • Uz pomoć izolir trake, jednu leću zalijepite na vanjski rub unutarnjeg tuljca, tako da ispupčeni dio leće bude okrenut prema unutrašnjosti tuljca.

  • Drugu leću zalijepite uz vanjski rub vanjskog tuljca, tako da ispupčeni dio leće bude okrenut prema vani.

  • Promatrajte okolinu tako da oko prislonite na leću unutarnjeg tuljca, a sliku možete tražiti tako da povlačite unutarnji tuljac naprijed-nazad.


Što mislite, koja nebeska tijela ćete vidjeti? Sretno s istraživanjem!

Kako bi ponovili sve što smo danas čuli o Sunčevom sustavu, pogledajte kratak film te nakon toga riješite kviz. Za kraj današnje video lekcije, napraviti ćete mali osvrt na nastavne sadržaje koje smo danas učili. Svatko za sebe treba popuniti karticu 3-2-1. Trebate napisati:

  • 3 pojma ili sadržaja koja ste naučili na današnjem satu.

  • 2 pojma ili sadržaja koja vam nisu potpuno jasna.

  • 1 pojam ili sadržaj o kojem bi željeli znati više.


S ovime smo završili današnju video lekciju. Do sljedećeg slušanja, lijep pozdrav i ugodan ostatak dana.

 
 
 

Comments


bottom of page