Osnove ARHITEKTURE

U našoj ljudskoj prirodi je potreba za utočište, za zatvorenim prostorom u kojemu se možemo osjećati ugodno, opušteno i sigurno od svijeta koji nas okružuje.

Još od ranog prapovijesnog doba čovjek je takva utočišta nalazio u špiljama, orgаničkim prostorima unutar stijena,a kasnije je pronašao način da kopira ideju špilje kao zatvorenog prostora,te su tako nastale prve nastambe i kuće.

Prve nastambe i kuće.Praktički svi mi živimo u kućama ili stanovima.U njima nalazimo prostor za odmor, odmak od vanjskoga svijeta,zaštitu od vremenskih nepogoda, od vrućine ili hladnoće,te za mnoge druge pogodnosti koje želimo.

Drugim riječima, za čovjeka je od životne važnosti imati neku vrstu utočišta u obliku zatvorenog prostora.

Međutim, mi znamo da postoje i druge vrste zatvorenih prostora koji su sastavni dio naše okoline,a razlikuju se od prostora za život po svojoj namjeni.

Tako poznajemo kafiće i restorane, trgovine, trgovačke centre, crkve i hramove, sportske dvorane,škole i fakultete, kolodvore, te mnoge druge javne prostore koje imamo priliku vidjeti oko sebe.

Sve ove vrste zatvorenih prostora su djelo ljudske ruke i odraz čovjekove kreativnosti.

A samim time su sastavni dio dizajna i svijeta likovne umjetnosti, pa ćemo im u ovom videu posvetiti posebnu pažnju. Evo osnova koje trebate znati o njima.

Različite vrste kreiranih i zatvorenih prostora nazivamo zajedničkim nazivom, a to je arhitektura. Ovaj naziv dolazi od grčke riječi architecton, što znači graditelj. Tako arhitekturu možemo nazvati i graditeljstvom.

Arhitektonskom djelatnošću nastaju građevine koje imaju unutarnje organizirane prostore,čija veličina i raspored ovise o ljudskim djelatnostima, potrebama i aktivnostima za koje su namijenjene.

Kao što smo govorili u prethodnim videima, kod svakog dobrog dizajna oblik treba slijediti namjenu,a takav je slučaj i sa arhitekturom.Unutrašnji raspored njenih prostorija ovisi o tome za što će se ona koristiti.

Ako građevina služi za okupljanje velikog broja ljudi, poput sportske, kazališne ili koncertne dvorane,onda će unutrašnji prostori morati biti veliki i široki, sa što manje poprečnih zidovakoje bi stvarali prepreke.

Na stranu, ako građevina služi kao obiteljski prostor za život,onda će se sastojati od manjih prostorija odvojenih zidovima,kako bi se onima koji koriste taj prostor dalo dovoljno privatnosti.

Međutim, neovisno o namjeni prostora, dobar dizajn uvijek zahtijevakvalitetan raspored, prohodnost i povezanost prostorija.

Dva osnovna elementa važna u arhitekturi su volumen i prostor.

U ovom slučaju volumen je arhitektonsko tijelo ili ljuska koja zatvara unutarnji prostor. Taj volumen – tijelo, ljuska ili fasada – također ima svoje stilske, dizajnerske i estetske vrijednosti,koje se razlikuju kroz različita povijesna razdoblja.

Element prostora u arhitekturi dijelimo na dva dijela:

• prostor unutar volumena nazivamo interijer,

• a izvan volumena — eksterijer.

Arhitektonska izvedba je ovisna o materijalima.Dok se neki materijali u gradnji koriste već tisućama godina, praktički od nastanka prvih nastambi,neki od modernih materijala koje danas koristimo postoje tek nekakvih dvjestotinjak godina.

Općenito gledano, građevne materijale dijelimo na dva dijela:

• Kamen, drvo i opeka su tradicionalni ili prirodni materijali.

• Čelik, staklo, beton i armirani beton su moderni ili umjetni materijali.

Svaka građevina se sastoji od određenih dijelova ili konstruktivnih elemenata,a njih dijelimo u dvije kategorije.

Imamo:

1. aktivne, nosive ili vertikalne elemente — tako ih nazivamo jer nose sav teret građevine i postavljeni su uspravno.Ovi elementi su:

   • zid

   • stup

   • stub

Zid kao element ne moramo posebno objašnjavati —to je nosač pune mase koji može biti otvoren vratima i prozorimaili raščlanjen stupovima i stubovima.

Stup i stub su dva elementa koji se razlikuju:

• ne samo zadnjim slovom naziva,

• nego i svojim izgledom i oblikom:

  • Stup je zaobljen i ima kružni presjek.

  • Stub je kvadratnog oblika i ima četverokutni presjek.

    
    

    Druga kategorija su:nošeni, teretni, pasivni ili horizontalni elementi —tako ih zovemo jer predstavljaju horizontalni teret,koji zidovi, stupovi i stubovi moraju nositi.

Ovi elementi su:

• strop

• svod

• krov

• kupola

Strop — najčešće samo ravna ploha, не требует пояснений.

Svod — zakrivljena ploha, postoji nekoliko vrsta:

• Bačvasti svod — najstariji oblik,naziv potječe od toga što je zaobljen poput prepolovljene bačve.Prenosi teret na bočne nosače, najčešće zidove.

• Križni svod — nastaje križanjem dva bačvasta svoda,teret se raspoređuje na četiri nosača, poput stupova ili stubova.

Četiri nosača, poput stupova ili stubova.

Treća vrsta je križno-rebrasti svod.Ovo je zapravo isto što i križni svod, ali je pojačan rebrima,koja možemo vidjeti po sredini.

Element krova ne moramo posebno objašnjavati:radi se o ravnim plohama, koje su često nakošene,da se voda od oborina, poput kiše i snijega,ne bi zadržavala i prokišnjavala u kuću.

Kupola je element koji često ima oblik polukugle,ali se može sastojati i od zaobljenih ploha povezanih kamenim rebrima,koja su s gornje strane učvršćena nečim što zovemo lanterna.

Da, svi ti divni nazivi koje je "jednostavno" zapamtiti! 😄

Lanterna je nešto poput maloga tornja na vrhu kupole.

S obzirom da su građevine normalno uvijek većih dimenzija od čovjeka,teško ih je u cijelosti sagledati u prirodnom prostoru.

Zato je najbolji način za sagledavanje građevine —čitanjem njenoga tlocrta.

Tlocrt je vodoravni presjek građevine,na kojemu istovremeno vidimo sve konstruktivne elemente.

To je kao da ju gledamo iz zraka,ali imamo moć rendgenskog vida,pa vidimo kroz zidove.

Tako možemo vidjeti:

• kakva je oblika cijela građevina

• i njen unutarnji raspored prostora.

Stoga je u gradnji, ali i u likovnoj umjetnosti i dizajnu,jako bitno znati čitati tlocrt.

Evo nekoliko osnovnih stvari:Pri samom pogledu na tlocrt, prva stvar koju možemo utvrditi je:

• kakva je organizacija prostora

• i kakav je tip tlocrta.

Općenito gledano, postoje dva tipa tlocrta, ovisno o tome kako je prostor usmjeren:

1. Longitudinalni (uzdužni) tlocrt

I da, mnogima je to teška riječ — longitudinalni —ali uzmite u obzir da dolazi od engleske riječi long, što znači dugačko ili izduženo.

Dakle, kod longitudinalnog tlocrta naglašena je uzdužna orijentacija,a često dominiraju pravokutni oblici konstrukcije.

2. Centralni tlocrt

Suprotno tome, kod centralnog tlocrta naglašena je kružna organizacijaoko središnje točke građevine.

On može biti:

• kružnog

• kvadratnog

• ili višekutnog oblika

‼️ Imajte to u vidu, jer mnogi griješe, pa misle da je centralni tlocrt isključivo kružni — nije.

Nadalje, čitajući tlocrt možemo:

• odrediti veličine pojedinih prostorija

• utvrditi njihovu namjenu

• pa čak i njihovu individualnu važnost

Također možemo prepoznati:

• koji nosivi elementi dijele i organiziraju prostor:

  • zidovi — prikazani punom linijom

  • stupovi — prikazani kružićima

  • stubovi — prikazani kvadratićima

Kao i na tlocrtu, možemo iščitati i kakvu vrstu nosivih elemenata ima građevina.

Na primjer:

• Bačvasti svod se može vidjeti kao niz zasebnih izduženih pravokutnika.

• Križni svod prepoznajemo kao pravokutnik sa ucrtanim križićem.

• Križno-rebrasti svod — kao pravokutnik sa zadebljanim križićem unutar.

Sve te važne konstruktivne detalje — tj. kompoziciju građevine —možemo vidjeti na tlocrtu ako ga znamo pročitati,i zato je on vrlo važan u području arhitekture.

Kao što smo rekli na početku,arhitektura je vrlo važna za ljudski život.Ona nam pruža:

• utočište

• prostor za osvježenje i odmor

• zaštitu od buke i užurbanosti izvanjskoga svijeta

Postoji čitav niz knjiga koje govore o:

• načinima uređenja doma u skladu s vašim potrebama,kako bi vam dom bio ugodniji.

Međutim, čak i kada napustimo svoj dom,i dalje smo okruženi mnogim građevinama.Gradovi su puni zgrada koje imaju:

• različite namjene

• a time i različite dimenzije i organizaciju prostora

Zato, općenito gledano,arhitekturu možemo podijeliti na tri temeljne kategorije:

1. Profanu (ili svjetovnu)

2. Sakralnu (ili duhovnu)

3. Fortifikacijsku (tj. dvorce i utvrde)

Ako obratite malo pažnje na kuće koje vidite kada se, primjerice, šetate,možete vidjeti kako vrijedi ona izreka:"100 ljudi, 100 ćudi" —jer ćete naići na razna estetska rješenja, fasade, ljuske ili volumene.

• Neke kuće djeluju vrlo jednostavno, minimalistički

• Neke znaju pronaći ravnotežu između jednostavnosti i ukrasa

• A neke izgledaju kao da se povijest umjetnosti "sporačala" po njima 😄

Naći ćete:

• grčke stupove

• skulpture lavova

• nekakve fontanice i slično

Drugim riječima, i u arhitekturi nailazimo na nesrazmjer između dizajna i namjene —ono što nazivamo "kič" —no to je tako.

Svako voli nešto drugo,i dobro je da postoje različitosti,jer bi inače vladala opća monotonija —a to bi bilo dosadno za sve.